Cijepljenje mačaka je tema u najmanju ruku jednako osporavana kao cijepljenje kod ljudi. Na forumima iu profilnim grupama pronaći ćete mišljenja prednosti i mane cijepljenja mačaka.
Naravno, veterinari žele preporučiti periodično cijepljenje vaše mačke, prema rasporedu cijepljenja i ovisno o okruženju u kojem mačka živi. Na primjer, cjepivo protiv bjesnoće (protiv bjesnoće/bjesnoće) vjerojatno neće preporučiti liječnik za mačku koja će boraviti isključivo u stanu. Jednako je mala vjerojatnost da će mačka iz stana doći u kontakt s bijesnom lisicom u dnevnoj sobi.
Vlasnici mačaka ne bi trebali pogriješiti misleći da mački u stanu nije potrebno cjepivo. Cijepljenjem se izbjegavaju određene bolesti koje bi mačka mogla dobiti od ljudi. Dakle, čak i ako će mačka samo boraviti u kući, nije sigurna od mogućih bolesti koje bi se mogle spriječiti cijepljenjem.
Cijepljenjem se u organizam mačke unose mikroorganizmi koji proizvode antitijela. Dakle, kada mačka dođe u kontakt s dotičnim virusima, već postojeća antitijela su spremna za borbu i uklanjanje infekcije.
Većina vlasnika koji odbiju cijepljenje čine to iz straha od neželjenih reakcija (nuspojava) koje bi se mogle pojaviti. Ovi su slučajevi vrlo rijetki, ali postoje situacije u kojima mačići ili mlade mačke ne reagiraju pravilno na cjepivo. Najčešće nuspojave su letargija i nedostatak apetita nekoliko dana nakon davanja cjepiva, kao i osjetljivost u području ubrizgavanja.
Postoje, međutim, ozbiljnije nuspojave, koje mogu uključivati proljev, povraćanje, hromost, vrućicu, upalu dišnih putova ili kvržice na mjestu ubrizgavanja. Ovi čvorići mogu postojati 2-3 tjedna. Slučajevi u kojima cijepljenje dovodi do smrti izuzetno su rijetki.
subjekt
Kategorije cjepiva i rasporedi cijepljenja
Svaki raspored cijepljenja izrađuje se prema preporuci veterinara ovisno o pasmini, dobi, okruženju podrijetla, učestalosti zaraznih bolesti u okruženju ili učestalosti skitnje pasa i mačaka.
Za mačku u stanu očito se neće primijeniti isti raspored cijepljenja kao za mačku koja živi u dvorištu i ima pristup područjima s većim potencijalom zaraze. Vaš veterinar će odrediti koja je vrsta cjepiva važna za vašu mačku i učestalost cijepljenja.
Cjepiva se dijele u dvije kategorije: esencijalna koja se preporučuju za svaku mačku i ona neesencijalna koja se primjenjuju prema individualnom riziku svake mačke. Prije bilo kakvog cijepljenja provjerite je li mačka zdrava i očišćena od glista. Dehelmintizacija je neophodna kako bi se osigurala maksimalna imunizacija mačke.
Osnovna cjepiva (cijepljenje mačaka)
Virus parvovirusa – Mače se može zaraziti čak i od majke mačke tijekom trudnoće. Ova je bolest općenito smrtonosna za mačiće i zarazna je. Simptomi uključuju vrućicu, gubitak apetita, povraćanje, proljev i, u nekim slučajevima, može utjecati i na mozak.
Kaliciviroza – Ova bolest uzrokuje čireve u ustima, groznicu, curenje nosa i simptome slične gripi poput kihanja. Također može utjecati na zglobove i pluća, osobito kod mladih mačaka.
Herpes – Virus herpesa uzrokuje simptome slične gripi kao što su začepljenost nosa, kihanje i čirevi na oku.
Cjepivo protiv bjesnoće – Ovo cjepivo štiti od virusa bjesnoće koji se prenosi ugrizima, ogrebotinama ili kontaktom sa slinom drugih zaraženih životinja. Za sprječavanje infekcije preporučuje se godišnje cjepivo protiv bjesnoće.
Neesencijalna cjepiva
FELV virus ili leukemija – Ovaj virus se prenosi s mačke na mačku izravnim kontaktom i može uzrokovati poremećaje krvi, razne bolesti, pa čak i rak.
Klamidija – Infekcija klamidijom može uzrokovati poremećaje dišnog trakta i konjunktivitis. Nažalost, mnoge se mačke mogu zaraziti prije nego što dosegnu minimalnu dob za cijepljenje.
Bordetella – Infekcija bordetelom može izazvati kašalj ili upalu pluća kod mačaka.
Dermatofitoza – Ovu bolest preporučuje se cijepiti kod osjetljivih životinja, s visokim rizikom od alergija i sklonosti kožnim bolestima, kao i kod recidiva bolesti.
U kojoj dobi se mačka može cijepiti?
Prvo cjepivo preporučuje se primijeniti u dobi od 12-16 tjedana. To će uključivati zaštitu od mačje gripe, uključujući mačji herpesvirus (FHV) i mačji kalicivirus (FCV), mačju panleukopeniju (FPV) i virus mačje leukemije (FeLV). Mačić se može smatrati cijepljenim tek nakon što primi drugu dozu cjepiva. Razmak između dva cijepljenja odredit će veterinar, kao i učestalost ponavljanja cjepiva.
U kojem vremenskom intervalu će se raditi revakcinacija (cijepljenje mačaka)
Postoje cjepiva koja mačkama ne stvaraju imunitet na neodređeno vrijeme. Zbog toga će nakon nekog vremena biti potrebno ponovno cijepljenje. Interval i učestalost docjepljivanja odredit će veterinar prema dobi mačke, okolišu u kojem živi i vrsti cjepiva koje se koristi.
Za one koji sa svojom mačkom žele putovati u inozemstvo, posebice avionom, preporučljivo je prethodno se informirati jesu li u zemlji u koju idu potrebna određena cijepljenja za mačke. Postoje zemlje koje dopuštaju ulazak na svoj teritorij samo kućnim ljubimcima koji su cijepljeni u skladu s lokalnim zakonom.
Jedan komentar